Infrastrukturni zahtjevi na mobilne mreže uslijed velikog broja korisnika mrežnih igara na mobilnim uređajima

završni rad

• Naslov (engleski): Infrastructural Requirements on Mobile Networks due to the Large Number of Network Game Users on Mobile Devices
• Autor: Karlo Juršić
• Mentor: Mario Muštra (mentor)
• Član povjerenstva: Štefica Mrvelj (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Marko Matulin (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Ivan Grgurević (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Fakultet prometnih znanosti; (Promet); (Zavod za informacijsko komunikacijski promet); Zagreb
• Datum i država obrane: 2017-07-04, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: TEHNIČKE ZNANOSTI; Tehnologija prometa i transport; Poštansko-telekomunikacijski promet

Sažetak

Prva generacija mobilne mreže (1G) bila je analogna i omogućavala je isključivo glasovne usluge. Pojavom druge generacije (2G), koja je bila digitalna, kreće ubrzani razvoj mobilnih mreža, tehnologija i uređaja. To dovodi do pojave treće generacije (3G), koja uz klasične usluge omogućuje i povećane brzine pristupa Internetu. Kod razvoja 3G mreža javlja se i povećano korištenje raznih aplikacija, usluga i igara te tako dolazi do povećanja korisničkih zahtjeva. Mobilne igre se uvijek razvijaju tako da pritišću granice mobilnih mreža i posredno utječu na razvoj tehnologije, tehnike i same pružatelje usluga. Pružatelji mobilnih mrežnih usluga svojim korisnicima ograničavaju količinu prometa i dozvoljene brzine ovisno o tarifnom paketu, tj. cijeni koju plaćaju. Svaka nova generacija dovodi do povećanja količine podataka i brzina u tarifnim paketima, ali se cijene uvelike ne mijenjaju. Povećanje prometa i brzine se provodi pomoću mehanizama za kontrolu i upravljanje prometom, a pružatelji usluga ih koriste kako bi korisnicima ograničili usluge ovisno o cijeni. To se nastavlja i s novom generacijom, LTE mreža (4G), koje osiguravaju još veće brzine prijenosa podataka i brži pristup Internetu. Također dolazi do porasta u korištenju mobilnih igara i aplikacija što izaziva povećanje korisničkih zahtjeva. Ponovna potreba za većim brzinama i boljom uslugom dovodi do razvoja mobilnih mreža pete generacije (5G), a one će zasigurno ponovno pokrenuti razvoj idućih generacija.

Sažetak (engleski)

The first generation of the mobile networks (1G) was analog and provided voice services only. With the emergence of the second generation (2G), which was digital, the mobile network, technology, and devices developed significantly. This lead to the third generation (3G), which, along with classical services, also provided increased Internet access speeds. In the development of 3G networks, there was also increase use of various applications, services and games and thus increas of user demands. Mobile games are always evolving in a way that they push the limits and boundaries of mobile networks and thus affect technology, technique, and service providers. Mobile service providers provide their users with a limited amount of traffic and speeds depending on the tariff package, in other words the price they pay. Every new generation leads to increase in data amount and speed in tariff packages, but prices do not change much. Increase in the amount of data per user and data rates is handled through traffic control mechanisms, and service providers use them to limit users' cost-based services. It continues with the new generation of LTE networks (4G), providing even greater data rates and faster Internet access. It also leads to a rise in the use of mobile games and applications and again triggers increasing customer requirements. New need for higher speeds and better service again leads to the development of fifth generation of mobile networks (5G), and they will surely again launch the development of next generation of networks.

• Ključne riječi: mobilne mreže; infrastruktura; mobilne igre; pristup Internetu
• Ključne riječi (engleski): mobile networks; infrastructure; mobile games; interent access
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:119:090121
• Studijski program: Naziv: Promet; smjerovi: Cestovni, Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski, Gradski; Smjer: Informacijsko-komunikacijski; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: preddiplomski; Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa (univ. bacc. ing. traff.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2017-10-17 06:45:20