Naslov Analiza metodologija izrade Planova održive urbane mobilnosti i prilagodba sukladno potrebama u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski) Analysis of Methodological Approaches for Development of Sustainable Urban Mobility Plans and Methodology Adjustment for the Republic of Croatia
Autor Filip Sirovica
Mentor Marko Šoštarić (mentor)
Član povjerenstva Marko Ševrović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marko Slavulj (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ljupko Šimunović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti (Promet) (Zavod za prometno planiranje) Zagreb
Datum i država obrane 2020-09-24, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana TEHNIČKE ZNANOSTI Tehnologija prometa i transport Cestovni i željeznički promet
Sažetak Plan održive urbane mobilnosti, eng. Sustanable Urban Mobility Plan - u nastavku SUMP je dokument prometnog planiranja urbanih sredina usmjeren razvoju održivih oblika prometa u cilju postizanja ravnoteže između sada dominantnog korištenja osobnog automobila naspram ostalih oblika prometa. Prometna znanost u interdisciplinarnoj suradnji s drugim poljima znanosti, donijela je zaključke koji idu u prilog razvoju održivih oblika prometa (javni prijevoz putnika, pješačenje te vožnja biciklom) kojima se se postiže bolja efikasnost prometnog sustava (manji financijski i vremenski troškovi putovanja), smanjenje štetnog utjecaja na prirodu te povećanje ukupne sigurnosti prometa. Moderni trendovi prometnog razvoja nastoje integrirati razvoj svih prometnih oblika ili modaliteta, te dodatno provesti mjere optimizacije cjelokupnog prometnog sustava i usluga. Međutim, takav pristup prometnom planiranju uvelike se razlikuje u odnosu na dosadašnji „tzv. tradicionalni pristup“, radi čega je potrebno prilagoditi dosadašnje navike, pravne okvire te pravila struke kao i razviti neke nove mehanizme razvoja i institucionalne potpore. Većina gradova Republike Hrvatske tek je započela sa SUMP projektima ili sličnim inicijativama kojima se nastoje primijeniti neke od mjera održivog urbanog razvoja. Ipak, još uvijek ne postoji kontinuirana politička te institucionalna potpora SUMP-u kojima bi se takvi projekti integrirali u planove razvoja urbanih sredina. Također, na razini gradova postoje brojni nesrazmjeri između načina primjene nekoliko srodnih SUMP metodologija kakve su u primjeni na europskoj razini kao i nejasnoće u pozicioniranju SUMP-a u odnosu na ostale strateške dokumente višeg reda. S toga je ovim radom opisan način izrade SUMP-a kroz primjenu metodologija i sadržaj pojedinog dokumenta. Komparacija SUMP-ova nekoliko gradova prikazana je u cilju uvida u metodološke i sadržajne razlike te u razlog njihovog postojanja koji leži u potrebi za prilagodbom metodologije uvjetima i mogućnostima (prvenstveno financijskim) pojedinih gradova i država. Primjeri drugih gradova također daju primjer i iskustvo koje pomaže u kreiranje vlastite metodologije donošenja SUMP-a. Upravo je vlastita metodologija (u smislu nacionalne razine) središte pozornosti ovoga rada, odnosno način primjene Eltis metodologije s naglaskom na područja kreiranja dokumenata gdje trenutačno postoje problemi koji onemogućuju adekvatno kreiranje i primjenu SUMP-a u Republici Hrvatskoj. Navedeni problemi odnose se na: Nesrazmjer raspologanja financijskim i materijalnim resursima nasuprot predloženim mjerama i ciljevima; Neodgovarajući vremenski okvir strateškog planiranja koji ne odražava realne potrebe prometnog sustava; Ograničen razvoj SUMP-a uvjetovanog prema postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji; Neodgovarajući položaj SUMP-a u zakonskoj i institucionalnoj regulativi RH; Neadekvatna institucionalna potpora i suradnja između dionika Nedostatak transparentnosti i edukacije javnosti o konceptima održive urbane mobilnosti čime se dovodi u pitanje legitimnost SUMP-a. Detektiranjem i otklanjanjem navedenih problema koji onemogućuju kreiranje SUMP-ova u skladu s Eltis metodologijom, omogućava se primjena SUMP-a kao standardiziraniog dokumenta prometnog razvoja urbanih sredina kojime je garantirano provođenje procesa održivog razvoja prometa na cijelom području Republike Hrvatske uvažavajući lokalne potrebe i mogućnosti. Kako bi se takav cilj postigao, potrebno je realizirati sljedeće zadaće koje su uklopljene u metodološki okvir kreiranja SUMP-a prilagođenog potrebama Republike Hrvatske: Racionalno predlaganje mjera u financijskom kontekstu te uklapanjem u definirani vremenski okvir temeljem prilagođenih scenarija; Promjena zakonskog okvira koji dopušta sukreiranje prostorno-planske dokumentacije u skladu s mjerama SUMP-a ; Odgovarajuća metodologija evaluacije efikasnosti mjera; Podjela nadležnosti i obgovornosti nad mjerama između dionika procesa; Definiranje vremenskog plana izvođenja mjera; Transparentnost predlaganja mjera i definiranje preciznog plana finaciranja njihove implementacije; Kreiranje odgovarajućeg pravnog okvira kojime bi SUMP postao obvezujući dokument za provedbu uvažavajući lokalne mogućnosti i potrebe gradova; Paralelna edukacija javnosti, njihova participacija i popularizacija mjera održivog razvoja s ciljem postizanja legitimnosti projekta.
Sažetak (engleski) Sustainable Urban Mobility Plan -SUMP is a document of urban traffic planning aimed at developing sustainable forms of transport in order to achieve a balance between the dominant use of passenger cars against other forms of transport. Transport science in interdisciplinary cooperation with other fields of science, has reached conclusions in favor of the development of sustainable forms of transport (public transport of passengers, walking and cycling) which achieve better efficiency of the transport system (lower financial and time costs), reducing harmful impact on nature and increase overall traffic safety. Modern trends in transport development seek to integrate the development of all transport forms or modalities, and further implement measures to optimize the entire transport system and services. However, such an approach to traffic planning differs greatly from the previous so-called. “traditional approach ”, for which it is necessary to adjust the existing habits, legal frameworks and rules of the profession as well as to develop some new mechanisms of development and institutional support. Most cities in the Republic of Croatia have just started SUMP projects or similar initiatives that seek to implement some of the measures of sustainable urban development. However, there is still no continued political and institutional support for SUMP to integrate such projects into urban development plans. Also, on the city level, there are a number of disparities between the ways in which several related SUMP methodologies are applied, such as those applied at the European level, as well as ambiguities in the positioning of SUMP in relation to other higher-level strategic documents. Therefore, this paper describes the method of drafting the SUMP through the application of methodologies and the content of each document. The comparison of SUMPs of several cities is presented in order to gain insight into methodological and content differences and the reason for their existence which lies in the need to adapt the methodology to the conditions and possibilities (primarily financial) of individual cities and countries. Examples from other cities also provide an example and experience that helps to create your own SUMP adoption methodology. It is our own methodology (in terms of national level) that is the focus of this paper, ie the way of applying the Eltis methodology with emphasis on the areas of document creation where there are currently problems that prevent adequate creation and application of SUMP in the Republic of Croatia. These problems relate to: Disproportion between the availability of financial and material resources versus the proposed measures and objectives; Inadequate time frame for strategic planning that does not reflect the real needs of the transport system; Limited development of SUMP conditioned by the existing spatial planning documentation; Inadequate position of SUMP in the legal and institutional regulations of the Republic of Croatia; Inadequate institutional support and cooperation between stakeholders Lack of transparency and public education on the concepts of sustainable urban mobility, which calls into question the legitimacy of SUMP. Detecting and eliminating these problems that prevent the creation of SUMPs in accordance with the Eltis methodology, enables the application of SUMP as a standardized document of urban transport development which guarantees the implementation of sustainable transport development throughout Croatia, taking into account local needs and opportunities. In order to achieve such a goal, it is necessary to realize the following tasks that are included in the methodological framework for creating a SUMP tailored to the needs of the Republic of Croatia: Rational proposal of measures in the financial context and fitting into the defined time frame based on adjusted scenarios; Change of the legal framework that allows the creation of spatial planning documentation in accordance with SUMP measures; Appropriate methodology for evaluating the effectiveness of measures; Division of competencies and responsibilities over measures between process stakeholders; Defining a time plan for the implementation of measures; Transparency of proposing measures and defining a precise plan for financing their implementation; Creating an appropriate legal framework that would make SUMP a binding implementation document taking into account local opportunities and the needs of cities; Parallel education of the public, their participation and popularization of sustainable development measures in order to achieve the legitimacy of the project.
Ključne riječi
SUMP
održivi razvoj
promet
strateški ciljevi
mjere
zakonski okvir
prilagodba
metodologija
efikasnost
Ključne riječi (engleski)
SUMP
sustainable development
traffic and transport
strategic goals
measures
legal framework
adaptation
metodology
efficiency
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:119:411097
Studijski program Naziv: Promet; smjerovi: Cestovni, Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski, Gradski Smjer: Cestovni Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra inženjer/inženjerka prometa (mag. ing. traff.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2020-11-06 12:21:01